Studij dentalne medicine osnovan je u listopadu 1973. godine na temeljima Više stomatološke škole. U studenom 1973. godine, upisana je prva generacija od četrdeset šest studenata studija dentalne medicine na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci i od tada se studij kontinuirano izvodi. Zbog razine koju je tijekom 46 godina progresivnog djelovanja u znanosti i visokom obrazovanju dosegao Studij dentalne medicine, za njegov daljnji razvoj bila je logična i opravdana potreba promjene formalnog i organizacijskog okvira – utemeljenje nove sastavnice Sveučilišta u Rijeci, Fakulteta dentalne medicine.
Fakultet dentalne medicine Sveučilišta u Rijeci sa samostalnim radom započeo je 1. ožujka 2020. i čine ga nastavnici i specijalisti i svih naših specijalističkih grana. U rad je uključen i veliki broj vanjskih suradnika. Studenti kao najvažniji produkt rada Fakulteta nakon završetka se priključuju i znanstvenom i stručnom radu Fakulteta. Prepoznatljivost Fakulteta su brojne međunarodno prepoznate publikacije, te više znanstveno istraživačkih projekata koji su rezultirali međunarodnom suradnjom. Neki su projekti pokrenuli profesori Fakulteta u suradnji s Primorsko-goranskom županijom, Zavodom za javno zdravstvo i Gradom Rijeka, te većina projekata je pokrenuta od strane studenata.
Na Fakultetu se, uz Sveučilišni integrirani prijediplomski i diplomski studij Dentalna medicina, izvodi i studij na dentalne medicine na engleskom jeziku, a 2017. godine akreditiran je Sveučilišni prijediplomski studij Dentalna higijena.
Struktura Fakulteta dentalne medicine sastoji se od 7 katedri: Katedra za dječju stomatologiju; Katedra za endodonciju i restaurativnu stomatologiju; Katedra za oralnu kirurgiju; Katedra za oralnu medicinu; Katedra za ortodonciju; Katedra za parodontologiju i Katedra za stomatološku protetiku.
Logo Fakulteta, idejni tvorac je Elvis Božac, dr.med.dent. Glasi ideja ovako: „ Šetnja kroz povijest, vrata u budućnost“. Za motiv loga Fakulteta odabran je ulazni portal Lazareta sv. Karla Boromejskog, djelo španjolskog arhitekta Antonia de Verneda.